Koje biljke alergeni stvaraju najveće probleme Hrvatima? Doznajte u nastavku! Promjenom vremena i dužim toplim danima do kasne zime, promijenilo i vrijeme početka alergija, koje morate imati na umu ako patite od bilo koje vrste alergija. Nekad se je najveći broj alergija u Hrvata događao u proljeće, no prema najnovijim podacima, klasični simptomi pojačanog bistrog sekreta u nosu, kihanja, suzenja i crvenila podočnjaka, mogu se osjetiti već u siječnju.
Neizbježno je da ćemo se u nekom trenutku godine naći u bliskom susretu sa različitom vrstom biljaka, trava, korova i drveća, bez obzira živimo li u gradu ili na selu. Čim trave krenu rasti, rast će i korov, a čim drveće počne cvjetati, pitanje je dana kada će se zrakom proširiti pelud. Ponekad ni uz najrigoroznije mjere poput izbjegavanja blizine breza, čempresa, johe ili ambrozije, nećemo uspjeti u potpunosti izbjeći alergene, jer ćemo možda kavu popiti upravo pored novo zasađenog drveta čiji nam pelud smeta.
Biljke alegeni
Njezin je pelud najalergičniji u skupini drveća, iako se breza često koristi kao ukrasno drvo u gradovima. Iznimno je prilagodljiva i rasprostranjena, a najveće koncentracije njene peludi su u razdoblju cvatnje osjetit ćete krajem ožujka i početkom travnja. Niske koncentracije peludi u zraku mogu ostati sve do kraja svibnja, ovisno o vremenskim prilikama. Stabla breze sade se u gradovima kao ukrasno drvo, pelud breze jedan je od najjačih alergena, uz pelud ambrozije i trava. Procjenjuje se da je između 10 i 20 posto ljudi u srednjoj i sjevernoj Europi alergično upravo na pelud breze. Osobe koje su alergične na pelud breze trebaju znati da se zastupljenost peludi breze u ukupnom peludnom spektru Grada Zagreba kreće od 11 do 19% ovisno o godini, te da je travanj mjesec vrlo visokih koncentracija.
Lijeska raste na svim tipovima staništa, a izbjegava močvarna i poplavna područja te izrazito pjeskovita i siromašna tla. Glavni razlog zašto se ova drvenasta biljka uzgaja jesu njeni lješnjaci. Prije listanja cvate u veljači i ožujku i smatra se vjesnikom peludnih alergija. Uvijek treba imati na umu da je pelud lijeske izrazito alergena!
Zimzeleno drvo joha raste uglavnom u nizinskim šumama, uz močvare, potoke i rijeke. Zanimljivo je da joha, unatoč relativno kratkom životnom vijeku, živi u simbiozi s bakterijama. Taj odnos rezultira crvenim kvržicama na korijenju koje veže dušik i obogaćuje tlo. Peludne alergije možemo smatrati vjesnikom peludi johe koja je vrlo alergena i pojavljuje se u zraku tijekom veljače i ožujka.
Znatne probleme sa alergijama stvaraju i borovi i čempresi, koji su široko rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj, ali najviše na Jadranu. Čempresi rastu brzo, ne podnose ekstremnu hladnoću i preferiraju vlažna područja. Pelud proizvode u velikim količinama, a u kontinentalnim krajevima prisutan je uglavnom od veljače do kraja lipnja. U Jadranu pelud čempresa ostaje u zraku tijekom cijele godine.
Od 740 biljnih rodova koji čine trave, neki se, poput pšenice i riže, koriste u ljudskoj prehrani. Razdoblje cvatnje trava je izuzetno dugo i traje od travnja do rujna, a najveće koncentracije peludi trava obično se bilježe u svibnju. U mnogim slučajevima, trave su uzrok alergijskih reakcija. Zanimljivo je da se alergije na pelud trava povezuju s alergijama na krumpir, rajčicu, kivi, dinju, naranču ili celer, što mnogi ljudi ne otkriju tijekom svog života.
Ambrozija je biljka koja je korov, vrlo invazivna i uvezena. Jedan od najjačih prirodnih alergena jer proizvodi velike količine peludi – čak 8 milijuna peludnih zrnaca tijekom 5 sati! Cvatnja ambrozije počinje početkom srpnja, a vrhunac doseže od sredine kolovoza do početka rujna. Alergijsku reakciju može izazvati već 20-30 peludnih zrnaca po kubnom metru zraka.
Pelud korov biljke pelin vrlo je alergena, a cvate od srpnja do rujna. Postoji križna reakcija pelina s ambrozijom i celerom jer pripadaju istoj obitelji i imaju slično razdoblje cvatnje.
Crkvina je biljka, visoko alergena, koja često raste na obalnim područjima Jadrana, posebice na neobrađenim staništima, uz prometnice, po zidovima, te u kamenjarima i ostacima starih zgrada. Njezina pelud počinje biti u zraku na početku proljeća i zadržava se kroz proljeće i ljeto, a najveće prosječne dnevne vrijednosti postiže krajem travnja i u svibnju.
Edukacija prije svega
Da je znanje moć, dokazano je tisuće puta, a upravo oni alergičari koji uzmu vremena i prouče sa kojim se biljkama moraju ‘izboriti’ i što su biljke alergeni u višestrukoj su prednosti da svoju alergiju drže pod kontrolom i funkcioniraju bez težih simptoma.
Zbog svega toga, vrlo je važno na vrijeme prepoznati koje nam vrste biljaka smetaju, uzimati terapiju u dogovoru sa liječnikom i paralelno konzumirati prirodne pripravke koji su istraženi kliničkim ispitivanjima i dokazano djelotvorni, Lertal tablete
Pročitajte više i o provedenim kliničkim studijama o Lertalu na lertal.hr/klinicke-studije a zatim naručite svoju kutijicu Lertala na webshop stranici behappy.hr