Alergija na grinje. Grinje su vrsta parazita koji žive u ljudskom okolišu i jedan su od najčešćih uzročnika alergija. Hrane se česticama organskog podrijetla poput mrtvih čestica ljudske kože i peruti, koje su sastavni dio kućne prašine. Neke grinje također vole komadiće brašna i tjestenine. U našem okruženju žive u tepisima, namještaju, posteljini i madracima, gdje se skrivaju duboko među vlaknima gdje do njih ne dopire sunčeva svjetlost koja im smeta. Mogu se naći i u kuhinjama. Kada kažemo da smo alergični na prašinu, zapravo imamo alergiju na grinje, koje žive u prašini. Koliko god naše kućanstvo bilo čisto, grinje će pronaći odgovarajuće mjesto gdje će se smjestiti, pa ih se vrlo teško u potpunosti riješiti.
Simptomi alergija na grinje
Sama prašina može izazvati kihanje. Međutim, kratkotrajno, prolazno kihanje pri izlaganju prašini ne znači nužno da je osoba alergična.
Uobičajeni simptomi alergije na grinje su svrbež i curenje nosa, suzne, crvene oči, svrbež kože, kašalj, osjećaj pritiska u sinusima, začepljenost nosa, kihanje, a može se javiti i oticanje kože oko očiju.
Ako osoba boluje od astme, kao alergijska reakcija može se javiti otežano disanje, bol ili pritisak u prsima, otežano disanje, astmatični napadaj.
Kako možete utvrditi jeste li alergični na grinje?
Ako se navedeni simptomi često ponavljaju, dugotrajni su i ustrajni, potrebno je javiti se alergologu koji će jednostavnim alergotestom utvrditi radi li se o alergiji na grinje.
Prevencija i pomoć
Iako se grinja u svom kućanstvu ne možemo u potpunosti riješiti, možemo poduzeti neke korake koji mogu znatno smanjiti njihov broj.
Budući da grinja najviše ima u kućnom tekstilu, potrebno je redovito prati i provjetravati tkanine. Visoke temperature dokazano ubijaju ove nametnike, stoga se posteljinu, prekrivače, draperije preporučuje prati barem jednom tjedno na temperaturi od 90 stupnjeva Celzijusa. Kada tkanina ne dopušta pranje na tako visokoj temperaturi, može se prati na 60 stupnjeva uz dodatno ispiranje čistom vodom. Pomaže i redovito provjetravanje prostora te istresanje prekrivača, plahti i jastuka. Vlažna okolina pogoduje grinjama, pa je važno voditi računa da vlažnost zraka u prostoriji bude minimalna. Usisavanje se ne rješava grinja, naime one prolaze kroz filtere usisavača i vraćaju se kroz ispušni otvor te se šire zrakom. Najbolje je koristiti posteljinu i navlake od antialergijskih materijala, specijalnih tkanina koje ne propuštaju vodu i ne zadržavaju prašinu.
Uz mjere koje poduzimamo kako bismo smanjili broj grinja koje žive u našem okolišu, nekima će biti potrebna i uporaba raznih pripravaka koji pomažu smanjiti i ublažiti simptome alergije, kao i lijekovi koji se koriste u liječenju alergija poput antihistaminika ili kortikosteroide, ovisno o težini simptoma koje osoba ima. Ako je potrebno koristiti lijekove, trebate se posavjetovati s liječnikom ili alergologom o tome koji je lijek za vas najprikladniji.
Više informacija pročitajte na: Alergija na prašinu
Pročitajte više i o provedenim kliničkim studijama o Lertalu na lertal.hr/klinicke-studije a zatim naručite svoju kutijicu Lertala na webshop stranici behappy.hr
